Vodič: Poslovni softver u oblaku

U poslednjih nekoliko godina primetan je trend pojavljivanja Cloud rešenja za mnoge oblasti, a posebno u domenu poslovnog softvera.

Da li je Cloud poslovni softver, rešenje za vašu kompaniju?

Osvrt na komentare – troškovni momenti

Vreme čitanja: 3 minuta

komentariDva interesantna i potpuno oprečna komentara pojavila su se na temu Poslovnih prednosti SaaS modela:

Dušan kaže:

Mislim da treba biti pazljiv u vezi sa ovim. Iako su brzina implementacija i inicijalni troskovi manji, zamisli da placas samo svoj office 10 ili cak 5 eura mesecno. Koliko bi to izaslo za godinu dana, ili kroz par godina.
Lepo zapakovana ideja, koja omogucava IT- industriji da izvlaci vece profite na dugi rok. Ne kazem da nema i pozitivnih primera, ali samo treba biti veoma oprezan u racunici. Nije sve tako bajno kao sto je naizgled.

I Dušan je možda u pravu, ako verujete u takve stvari. Znate ono, softverske kompanije namerno proizvode bugove da bi posle naplaćivale ispravku istih. Da Word podivlja, već smo svi čuli.

Sa druge strane, korisnik pod pseudonimom Max komentariše:

Sećam se dana kad su se pojavili prvi mobilni telefoni. Bilo je to cudo od tehnike. Pretplata prava sitnica -10,000 DEM, sada se nude skoro besplatno. Opaska Dusana da je ovo skupa varijanta IT- resenja ne bi bila bas dugororočno posmatrano tačna. Siguran sam da su ovi momci samouvereni u svoj proizvod i njegovu budućnost jer ga ne nude na prodaju, već na koriščenje. Verujem da će cena na dugi rok ići nadole, mada i sada ona ima prihvatljiv nivo.
Onaj ko se ozbiljno bavi biznisom, a ima nivo razmišljanja na nivou od 5 – 10 eura na mesečnom mesečnom nivou, teško da može koristiti bilo koji softver, a o legalnoj verziji Windowsa da i ne govorimo.
Ja sam ovde shvatio da mi za web -aplikaciju treba potpuno ogoljen računar sa Linuxom i Mozilom, na sreću besplatnim.
Isprobao sam program na notebook Asusu od 7 inča, koji je svega 15,000 dinara, i na moju sreću sve radi.

I on je u pravu.

Nesumnjivo da se celo IT- tržište okreće ka uslugama. Ono što danas izgleda skupo, za koju godinu ili mesec već će biti skoro džabe i verovatno ćemo se pitati kako smo mogli da živimo bez toga. Odličan primer su mobilni telefoni.

Šta se valja iza brega?

Imamo nekoliko bitnih momenata kada je nabavka softvera u pitanju. Prvo, mene kao potencijalnog kupca, interesuje budućnost samog softvera, odnosno interesuje me njegov dalji razvoj. Ako pričamo, a pričamo, o poslovnom softveru, ažurnost softvera je podrazumevana stvar. Realno, tekst mogu da pišem i u Editoru za DOS. Ne moram koristiti MS Word.. Kod poslovnog softvera, a naročito softvera koji treba i mora da podrži zakonske aspekte poslovanja, ažurnost predstavlja najvažniju odliku.

Zato, cena iznajmljivanja podrazumeva sva ažuriranja, jer se softver ažurira centralizovano i za sve korisnike, dok cena klasičnog Desktopsoftver-a ne mora da uključi nove verzije. Poznat je Microsoftov model SA (Software Assurance) i sl. Mnoge softverske kompanije na osnovnu cenu svog proizvoda zaračunavaju i procenat za buduće nadogradnje.

Ovo nije loše, naprotiv. Ažurnost ovde nema alternativu.

Ciljna grupa za SaaS model su upravo mikro i male firme.

Hajde da saberemo šta nam sve treba za tradicionalni Desktop softver, a šta za Sofver kao uslugu.

Tradicionalni Desktop softver

  • Server za bazu podataka
  • Operativni sistem
  • Ugovori o nadogradnji
  • Plate IT- odeljenja i troškovi angažovanja spoljnih saradnjika
  • Cena administratora baze
  • Troškovi integracije različitih sistema koje je firma do sada koristila
  • Troškovi prilagođavanja aplikacije specifičnim poslovnim potrebama
  • Troškovi održavanja, nadogradnje i testiranja (test centar, vreme i ekspertiza potrebni za testiranje pre puštanja u produkciju)
  • Troškovi IT obuke za zaposlene u IT.

Jasno je da neke od ovih stavki mogu da ignorišem, neke mi ne trebaju, za neke mogu da se snađem (čuveni “mali iz komšiluka”) i slično; ali zaključak ostaje – skupo.

Za firme koje nemaju finasija da ulože u sve gorenavedeno, jasno je da je cena SaaS modela vrlo prihvatljiva na mesečnom/godišnjem nivou. Primera radi E-računi koštaju od 2000 do 4000 dinara (zavisno od izabranog paketa opcija), što je na godišnjem nivou trošak od 24 000 do 48 000 dinara koji je skoro zanemarljiv.

Od svega gorenavedenog, najskuplja stavka su ljudi.

Hardver, Softver, Ljudi. Šta je najbitnije?

About the Author Miodrag Ranisavljević

Umesto biografije Redefinisan i izbrušen pogled na softver. Korisnici i programeri. Artisti i modeli. Večita borba ideje i realizacije. Korisnik hoće jedno, programeri tvrde da je neizvodljivo, a knjigovođi ne odgovara zakonski aspekt. Kako usaglasiti različite interese korisnika, programera i sve to upakovati u zakonsku formu? Operativa ili knjigovodstvo, šta je Vama važnije? Posebni programi, integrisan sistem, transferi, kopiranje, prekucavanje. Da li komplikujemo jednostavno ili jednostavno mora komplikovano? Da li je Marfi u pravu kada kaže da ni jedan pravi problem nema rešenje. Krenimo zato od početka jer sudeći po Parouzziju: “Ako loše startuješ, nevolje rastu eksponencijalno”

>